Operacija prolapsa

Prolaps zdjeličnih organa stanje je u kojem dolazi do spuštanja ili pomaka organa zdjelice, najčešće maternice, vrata maternice, mokraćnog mjehura ili dijela crijeva. Prolaps nastaje kada mišići i vezivno tkivo zdjeličnog dna oslabe i više ne pružaju dovoljnu potporu unutarnjim organima.

Najčešći uzroci prolapsa su mnogobrojne trudnoće i porođaji, trauma tkiva tijekom porođaja, slabost mišića zdjeličnog dna, starenje, hormonalne promjene, kronični napor i dizanje teškog tereta. 

Prolaps može stvoriti osjećaj pritiska ili težine u rodnici, nelagodu, bol, te smetnje mokrenja kao što je otežano i nepotpuno mokrenje ili nevoljno otjecanje mokraće (inkontinencija).

Osim toga genetika isto igra važnu ulogu i povećava šansu za razvojem prolapsa, a samim time i stresne urinarne inkontinencije.

Kod blažih oblika tegobe se ponekad mogu ublažiti konzervativnim metodama, poput vježbi zdjeličnog dna kao što su Kegelove vježbe ili drugim manje invazivnim tretmanima kao što su EVA i DAFNE tretmani.

Međutim, kada prolaps uzrokuje značajne simptome ili kada konzervativne metode nisu dovoljno učinkovite, operacija je često jedino dugoročno rješenje. U Specijalnoj bolnici Podobnik operacije prolapsa provode se sukladno stupnju tegoba i onda kada prethodno provedene konzervativne metode nisu dale željeni učinak.

Ključne informacije koje treba znati prije operacije prolapsa

• trajanje operacije je između 30 minuta i 2h, ovisno o vrsti samog operativnog zahvata i stupnju prolapsa
• prije operacije treba obaviti preporučene laboratorijske pretrage, EKG i RTG pluća te sve nalaze treba pregledati anesteziolog
• vrsta anestezije koju koriste anesteziolozi je opća ili spinalna anestezija (u spinalnoj je osoba pri svijesti ali ne osjeća bol)
• očekivani boravak u bolnici je od dva do šest dana
• ustajanje je obično moguće dan nakon zahvata, uz pomoć medicinskog osoblja

Kada se preporučuje operacija prolapsa?

Operacija prolapsa preporučuje se ženama koje imaju simptome spuštanja zdjeličnih organa, osobito kada tegobe utječu na svakodnevni život i funkcije kao što su kretanje, mokrenje te spolne odnose

Kandidatkinje za operaciju najčešće su žene s prolapsom maternice, cistokelom, rektokelom ili kombinacijom više oblika prolapsa. Cistokela znači spuštanje prednje stijenke rodnice i mokraćnog mjehura, dok rektokela znači izbočenje prednjeg dijela rektuma prema rodnici.

Operacija se može preporučiti kod prolapsa I. i II. stupnja ako pacijentica ima izražene simptome i kod težih oblika prolapsa kao što su III. I IV. stupanj. Na temelju prethodnog ginekološkog pregleda liječnik može preporučiti operaciju ili pokušati s manje invazivnim metodama liječenja. Naravno, u cijeli proces odluke o metodi liječenja je uključena i sama pacijentica te njezine želje.

Operacija prolapsa zdjeličnih organa je posebno važna kada konzervativne metode nisu dale zadovoljavajući rezultat, a pacijentica i dalje osjeća značajnu nelagodu, pritisak, bol ili smetnje mokrenja.

Kako se izvodi operacija prolapsa?

Operativno liječenje prolapsa ovisi o tome koji je dio zdjeličnog dna oslabljen i koji se organ spustio. Zahvati se najčešće izvode kroz rodnicu, bez stvaranja velikog reza na trbuhu.

Kod prolapsa prednje mokraćnog mjehura, odnosno cistokele, najčešći zahvat je prednja kolporafija. To je zahvat kojim se učvršćuje prednja stijenka rodnice i tkivo koje podupire mokraćni mjehur.

Kod prolapsa dijela crijeva odnosno rektuma (rektokela), može se učiniti stražnja kolporafija. Tim se zahvatom učvršćuje stražnja stijenka rodnice i područje međice, s ciljem osiguravanja bolje potpore.

U određenim slučajevima može se kirurški skratiti dio vrata maternice, kada je to potrebno prema nalazu i procjeni liječnika.

Tijekom operacije koriste se šavovi kojima se stabiliziraju i učvršćuju oslabljene strukture. Cilj zahvata je podići organe zdjelice i vratiti im potporu.

Osim toga zahvatom se može smanjiti osjećaj pritiska u donjem dijelu trbuha, a samim time će se poboljšati funkcija mokrenja ili pražnjenja, ovisno o tegobama koje su pacijentice prije zahvata imale.

Tijek zahvata i priprema za zahvat operacije prolapsa

Prije operacije pacijentica obavlja preporučenu preoperativnu obradu koja najčešće uključuje:

1. laboratorijske pretrage poput vađenja krvi, davanja uzorka urina i urinokulture,
2. EKG,
3. RTG pluća,
4.  i pregled anesteziologa sa svim sakupljenim nalazima

Na dan zahvata pacijentica dolazi u bolnicu te prilikom prijema predaje svu potrebnu dokumentaciju i smješta se u bolničku sobu gdje čeka termin svog zahvata, a pri tom joj je čitavo vrijeme na raspolaganju medicinsko osoblje.

Operacija se može izvesti u općoj anesteziji, kada pacijentica spava tijekom zahvata, ili u spinalnoj anesteziji, kada je donji dio tijela neosjetljiv na bol. Vrsta anestezije ovisi o pacijentici, njezinom zdravstvenom stanju i eventualnim željama/strahovima.

Tijekom operacije pacijentica leži na operacijskom stolu u položaju koji omogućuje kirurški pristup kroz rodnicu. Kirurg pristupa prolabiranom, odnosno spuštenom dijelu tkiva, učvršćuje oslabljene strukture i postavlja šavove koji vraćaju potporu zdjeličnom dnu.

Oporavak nakon operacije prolapsa

Duljina oporavka nije ista za sve i ovisi o opsegu zahvata, zdravstvenom stanju pacijentice te individualnom tijeku cijeljenja.

Pacijentica se oporavlja u bolnici nakon operacije između dva i šest dana, s obzirom da je nakon pojedinih operativnih zahvata potrebna kateterizacija mokraćnog mjehura, najčešće tijekom 5 postoperativnih dana

Prvi dan nakon zahvata pacijentica se obično može ustati uz pomoć medicinskih sestara. Moguća je blaga bol, nelagoda i osjećaj zatezanja, što se lako ublažava lijekovima protiv bolova poput ibuprofena ili naproksena.

Tijekom prvog tjedna nakon operacije preporučuje se:

• odmor,
• izbjegavanje fizičkog napora,
• ne dizanje težeg tereta,
• izbjegavanje duljeg stajanja

Osim toga važno je pridržavati se dobivenih preporuka i uputa o higijeni. Ako se pojave crvenilo, gnojna sekrecija u području rane, povišena temperatura važno je hitno doći na pregled, bez obzira na termin kontrole.

U razdoblju od 2. do 4. tjedna nakon operacije slijedi postupno vraćanje laganim svakodnevnim aktivnostima. I dalje se preporučuje izbjegavati veći napor, intenzivno vježbanje, nošenje teškog tereta i aktivnosti koje povećavaju pritisak u trbuhu.

Nakon 6 tjedana većina pacijentica može se vratiti uobičajenim aktivnostima. Povratak spolnim odnosima, vježbanju i većim fizičkim opterećenjima odobrava liječnik na kontrolnom pregledu.

Cijena operacije prolapsa

Cijena operacije prolapsa ovisi o vrsti i opsežnosti zahvata, anesteziji i eventualnim dodatnim postupcima koji su potrebni. Cijene svih usluga dostupne su u cjeniku Specijalne bolnice Podobnik.