Ciste Bartholinove žlijezde, koja je normalno smještena u donjoj trećini velikih usana žene, nastaju kao posljedica prethodnih upalnih procesa ili ožiljaka nakon traume, zbog čega dolazi do začepljenja izvodnog kanala žlijezde i nakupljanja sekreta.

Sekundarnom bakterijskom infekcijom sekreta nastat će akutna upala (Bartholinithis), koju karakterizira jaka bol i crvenilo. U toj fazi moguće je izlječenje primjenom antibiotika širokog spektra. Dođe li, međutim, do nakupljanja gnojnog sekreta (apscesa) potrebno je skalpelom napraviti inciziju žlijezde te drenažu gnojnog sadržaja. Budući da se opisane upale često znaju ponavljati, uputno je, po smirivanju akutne faze, napraviti konačni kirurški zahvat, a to može biti:

• Marsupijalizacija, kojom se rubovi žlijezde evertiraju (izvrnu), te se na taj način postiže trajna drenaža žlijezde ili
• Ekstirpacija ili odstranjenje Bartholinove žlijezde, kroz rez na unutarnjoj strani velike usne.

Zahvat se može izvesti pod općom anestezijom, a pacijentica se otpušta kući sljedećeg dana. Pošteda od tjelesnih napora tijekom sljedeća dva do tri tjedna je nužna, zbog mogućnosti krvarenja u operiranom području. Odstranjeni preparat šalje se na patohistološku analizu.

Septum (pregrada rodnice) prirođena je anomalija rodnice, koja može rodnicu dijeliti na dva dijela ili postojati samo u jednom segmentu rodnice. Po svom položaju, pregrada rodnice može biti uzdužna ili poprečna.

Uz pregradu rodnice, česte su i anomalije razvoja maternice. Tegobe koje nastaju zbog pregrade rodnice obično se javljaju u adolescenciji, u obliku bolnih menstruacija. Također, u adolescentnoj dobi obično se javlja bol pri spolnom odnosu ili se pregrada otkrije pri rutinskom ginekološkom pregledu.

Pregradu rodnice moguće je korigirati kirurškim putem, pod općom anestezijom. Potrebno je prethodno napraviti kompletnu dijagnostičku obradu, kako bi se uočila eventualna nazočnost drugih anomalija ginekoloških organa te razmotrila potreba, odnosno mogućnost, njihove istovremene kirurške korekcije.

Postoji nekoliko razloga za izvođenje dilatacije i kiretaže:

• Odstranjenje propale trudnoće ili zaostalih produkata trudnoće u slučaju poremećenog razvoja fetusa/propale trudnoće ili poslije spontanog pobačaja – tada se radi dilatacija, vakuumska aspiracija materišta i kiretaža (DVAC).
• Odstranjenje tkiva iz maternice koje može biti promijenjeno, benigno, maligno, hormonski ili upalno. Dijagnostička kiretaža – najčešće se izvodi zbog nepravilnog krvarenja iz maternice kod žena u zreloj dobi, osobito klimakterične dobi. Terapijska kiretaža provodi se pri raznovrsnim krvarenjima iz maternice, koja ne reagiraju na medikamentoznu terapiju. Pritom se dobiveno tkivo iz maternice šalje na patohistološku analizu, kako bi se dobila konačna dijagnoza.
• Prekid trudnoće, namjerni pobačaj (abortus artifitialis) – dilatacija, vakuumska aspiracija materišta i kiretaža (DVAC).

MOGUĆE KOMPLIKACIJE

Pacijenti uvijek moraju biti svjesni da nijedan medicinski zahvat nije u potpunosti oslobođen rizika.

Unatoč izuzetnoj pozornosti koja se poklanja svakom pacijentu i svakom operativnom zahvatu, u pojedinim slučajevima postoji mogućnost komplikacija u tijeku ili nakon operativnog zahvata. U većini slučajeva komplikacije je moguće odmah primjetiti te se mogu pravovremeno otkloniti. No, uvijek treba imati na umu da ozbiljnost pojedinih komplikacija operacije može čak i ugroziti život pacijenata.

KOMPLIKACIJE TIJEKOM ZAHVATA

Ozljede stijenke maternice mogu biti uzrokovane instrumentima koji se koriste tijekom zahvata. Ovakve ozljede obično su bezopasne i ne zahtijevaju daljnje liječenje. U vrlo rijetkim slučajevima organ ili neka druga abdominalna struktura može biti ubodena (perforacija) ili može nastupiti ozljeda susjednih organa, npr. crijeva (što može voditi do peritonitisa – upala membrane koja pokriva trbušne organe), zatim uretera i mokraćnog mjehura (može voditi do urosepse) te ozljede krvnih žila. Ove komplikacije zahtijevaju operativno kirurško zbrinjavanje (laparotomija).

Opsežno krvarenje javlja se iznimno rijetko. Obično se uoči na vrijeme i odmah zaustavlja. Abdominalna operacija zaustavljanja krvarenja i odstranjenja maternice potrebna je u iznimno rijetkim slučajevima. U pojedinim slučajevima može doći do potrebe transfuzije krvi i krvnih pripravaka. U vrlo rijetkim slučajevima postoji opasnost prijenosa infekcija (hepatitis virusi i HIV) preko transfuzije krvi.

Kompresijsko oštećenje živaca i mekog tkiva javlja se u iznimno rijetkim slučajevima, usprkos standardnim procedurama postavljanja pacijenta u položaj potreban za zahvat. Navedena oštećenja najčešće spontano nestanu kroz par tjedana.

KOMPLIKACIJE POSLIJE ZAHVATA

Retencija urina – protjecanje urina može biti otežano ili onemogućeno prvih nekoliko sati nakon zahvata. To se jednostavno može otkloniti postavljanjem privremenog katetra u mokraćni mjehur, kako bi se urin drenirao.

Bol se povremeno javlja u abdominalnoj regiji, ali obično ubrzo nestaje u potpunosti.

Blago krvarenje nakon kiretaže je uobičajeno i ne zahtijeva nikakvo liječenje. Može trajati i nekoliko dana poslije zahvata (poput menstrualnog krvarenja). U rijetkim slučajevima poslije zahvata dolazi do obilnijeg krvarenja, koje iziskuje liječenje.

Inkompetencija cerviksa javlja se u rijetkim slučajevima. Riječ je o slabosti/nemogućnosti ušća maternice da ostane zatvoreno, što može biti povezano sa sklonošću spontanim pobačajima i prijevremenom porodu u kasnijim trudnoćama. Može se pokušati spriječiti postavljanjem šava na cerviks (serklaža) u kasnijoj trudnoći, ukoliko se pokaže potreba.

Preosjetljivost (alergija) na lokalni anestetik ili na druge lijekove javlja se također vrlo rijetko, u obliku npr. povraćanja, svrbeža, osipa kože ili poteškoća pri disanju. Ovakvi simptomi obično spontano prestaju. Teške alergijske reakcije koje uključujuju poremećaje cirkulacije, srca, mozga ili živaca (npr. astma, cirkulacijski kolaps ili šok) pojavljuju se iznimno rijetko i zahtijevaju hospitalizaciju. Zbog nedovoljne opskrbe krvlju mogu dovesti do trajnih ozljeda organa (npr. zatejenje bubrega, paraliza živaca).

Zaostali djelovi posteljice – Iznimno rijetko, u slučajevima zaostalih djelova posteljice ili ovoja, pa čak i čitavog ploda (rezidua), može biti potrebna ponovna kiretaža.

Haematometra/Hydrometra – U vrlo rijetkim slučajevima, krv ili tekućina može se nakupljati u maternici, što može zahtijevati ponovnu kiretažu, kako bi se uklonila.

Infekcija maternice, jajovoda ili mokraćnog mjehura javlja se u rijetkim slučajevima, čak i nekoliko dana nakon zahvata te se jednostavno liječi antibioticima. Iznimno rijetko, zbog infekcije, može biti oštećena funkcija jajovoda, što može dovesti do nastanka priraslica i neplodnosti.

Krvni ugrušci mogu se formirati (tromboza), putovati kroz krvne žile i blokirati ih (npr. plućna embolija, CVI), osobito kod pacijenata koji nisu pokretni. Ako se primjenjuju lijekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi (profilaksa tromboembolije), nakon zahvata može nastupiti obilnije krvarenje.

Poremećaj menstrualnog ciklusa javlja se vrlo rijetko i ne zahtijeva posebno liječenje.

Fistule (abnormalne veze između vagine i crijeva te vagine i mokraćnog mjehura) mogu se razviti u iznimno rijetkim slučajevima i zahtijevaju kirurško zbrinjavanje.

Oštećenje kože i mekog tkiva (apsces na mjestu injekcije, iritacija krvne žile/živca) javlja se rijetko, kao posljedica uboda injekcije i može dovesti do produženih simptoma (bol, ožiljci).

KAKO SE PONAŠATI POSLIJE ZAHVATA?

Kiretaža je ambulatni zahvat te se pacijenti mole da osiguraju pratnju po izlasku iz bolnice i podršku prva 24 sata nakon zahvata. Zbog naknadnog djelovanja primjenjenih lijekova pacijenti smiju sudjelovati u cestovnom prometu, odnosno osobno upravljati vozilom ili biciklom, rukovati tvorničkim strojevima, baviti se opasnim aktivnostima, donositi važne odluke ili piti alkohol tek 24 sata nakon zahvata. Potrebno je:

• Izbjegavati fizički napor na dan zahvata
• U slučaju boli u trbuhu, povišene tjelesne temperature, jačeg krvarenja ili nekog drugog simptoma, odmah se javiti liječniku
• Ne koristiti tampone ili vaginalne sapune prvih nekoliko dana nakon zahvata
• Kontrolni ginekološki pregled potrebno je napraviti za dva tjedna.

U slučaju DC zbog propale trudnoće ili spontanog pobačaja, na kontrolnom je pregledu potrebno isključiti postojanje izvanmaternične trudnoće, što se javlja iznimno rijetko. U slučaju dijagnostičke kiretaže, a ovisno o PHD nalazu, postoji mogućnost potrebe za daljnjim kontrolama i liječenjem. O tome se pacijenti mogu posavjetovati sa svojim liječnikom.

U nastavku se nalaze dodatni informativni obrasci o zahvatu.

Dobroćudni tumori stidnice najčešće se manifestiraju kao bezbolne otekline, koje su oštro ograničene prema okolnom tkivu.

Može se raditi o cistama lojnih žlijezda, cistama Bartholinove žlijezde te mucinoznim i inkluzijskim cistama. Osim cističnih tvorbi, vide se i solidni dobroćudni tumori, kao što su fibromi, lipomi, hidradenomi te pigmentirani madeži.

Kirurški zahvat izvodi se pod lokalnom ili općom anestezijom, pri čemu se tumor mora odstraniti u cjelosti. Pacijentica se otpušta kući sljedećeg dana. Odstranjeni tumor šalje se na patohistološku analizu.