Title

Ginekološke operacije izvode se u slučajevima kada je potrebno odstranjenje maternice ili odstranjenje maternice i jajnika zbog dobroćudnih tumora, mioma maternice, endometrioma ili drugih cističnih tvorbi jajnika.

ABDOMINALNA HISTEREKTOMIJA (ODSTRANJENJE MATERNICE)

Abdominalna histerektomija izvodi se u općoj anesteziji. Prije zahvata, mokraćni se mjehur isprazni uvođenjem trajnog katetera kroz mokraćnu cijev. Kateter najčešće ostaje u mokraćnom mjehuru 2 do 3 dana. Nakon pranja i dezinfekcije operacijskog polja, liječnik otvara trbušni zid rezom iznad pubičnih dlaka. Maternica se odvaja od susjednih organa, podvezuju se odgovarajuće krvne žile, nakon čega se maternica odstranjuje u cijelosti, s ili bez  jajnika,  i šalje na patohistološku analizu.

VAGINALNA HISTEREKTOMIJA (ODSTRANJENJE MATERNICE RODNIČKIM PUTEM)

Vaginalna histerektomija operacijski je zahvat kojim se odstranjuje maternica kroz rez na rodnici. Indikacije za vaginalnu histerektomiju u velikoj se mjeri poklapaju s indikacijama za abdominalnu histerektomiju, ali sam je zahvat tehnički zahtjevniji. S druge strane, oporavak pacijentice i trajanje hospitalizacije značajno su kraći u odnosu na pacijentice kojima je izvedena abdominalna histerektomija. Operacijski zahvat počinje kružnim rezom kojim se ispreparira cervikalna fascija i odvaja mokraćni mjehur. Potom se stražnjom incizijom ulazi intraperitonealno, nakon čega se podvezuju sveze maternice, a sama se maternica potom odstranjuje. Dodatna prednost zahvata je mogućnost kvalitetnijeg rješenja pridruženih defekata dna zdjelice i eventualno prisutne statičke inkontinencije. Stjenka rodnice na kraju se zahvata dodatno učvršćuje krajevima sveza maternice, kako bi se spriječili mogući naknadni defekti (cistocela, enterocela).

MOGUĆE KOMPLIKACIJE

Pacijenti uvijek moraju biti svjesni da nijedan medicinski zahvat nije u potpunosti oslobođen rizika. Unatoč izuzetnoj pozornosti koja se poklanja svakom pacijentu i svakom operativnom zahvatu, u pojedinim slučajevima postoji mogućnost komplikacija u tijeku ili nakon operativnog zahvata. U većini slučajeva komplikacije je moguće odmah primjetiti te se mogu pravovremeno otkloniti. No, uvijek treba imati na umu da ozbiljnost pojedinih komplikacija operacije može čak i ugroziti život pacijenata.

Komplikacije tijekom operacije

• Ozljede susjednih organa – Rizik je veći u slučajevima kada je pacijentica bila i ranije operirana, što za posljedicu ima eventualne priraslice ili poremećenu anatomiju. Navedene ozljede najčešće se uoče i zbrinjavaju tijekom zahvata, ali u rijetkim slučajevima moguća je manifestacija ozljeda susjednih organa i nakon zahvata.
• Vrlo jako, nekontrolirano krvarenje koje zahtijeva transfuziju krvi.

Komplikacije nakon operacije

• Povremena oslabljena funkcija mokraćnog mjehura – Iako ova pojava najčešće ne zahtjeva liječenje, može se liječiti privremenim urinarnim kateterom.
• Infekcije – Riječ je o infekcijama urinarnog trakta, same rane, upale pluća, upale potrbušnice ili sepse, koje se sve uspješno liječe primjenom antibiotika, dok se eventualna postoperacijska kila rješava ponovnim operativnim zahvatom.
• Crijevna opstrukcija ili ileus – Nastaje vrlo rijetko, kao posljedica privremene paralize crijeva ili priraslica unutar trbušne šupljine. Tada je neophodno napraviti dijagnostiku, a u nekim slučajevima potreban je i ponovni operativni zahvat.
• Krvni ugrušci i začepljenje žila – Nastaju u iznimnim slučajevima kada je riječ o trombozi ili začepljenju žila, npr. u plućima širenjem ugrušaka (plućna embolija, moždani udar). Mogu dovesti do oštećenja organa zbog slabe obskrbe krvlju. Dugotrajno ležanje povećava ovaj rizik.
• Oštećenja kože, mekih tkiva i živaca – Do ovih komplikacija također dolazi vrlo rijetko i uzrokovani su injekcijom prije, za vrijeme ili nakon operacije. Takve ozljede obično prolaze same od sebe unutar nekoliko tjedana i rijetko uzrokuju dugotrajne poteškoće.
• Bolan ožiljak – Ožiljak u području abdominalnog reza može postati osjetljiv ili bolan.