Ginekološki odjel i operacije
U BOLNICI IZVODIMO SLIJEDEĆE OPERATIVNE ZAHVATE:
- Abdominalna i vaginalna histerektomija
- Operativno liječenje statičke inkontinencije i defekata dna male zdjelice (SPARC, PERIGEE, APOGEE)
- Histeroskopija
- Laparoskopija
- Klasična konizacija
- LETZ konizacija
- Punkcija ovarijalne ciste
- Incizija i ekstirpacija Bartholinove žlijezde
- Odstranjenje dobroćudnih tumora vulve
- Ekscizija septuma vagine
- Kiretaža
- Elektrokauterizacija kondiloma
- Korekcijske operacije
ABDOMINALNA HISTEREKTOMIJA (ODSTRANJENJE MATERNICE)
Abdominalna histerektomija izvodi se u općoj anesteziji. Prije zahvata, mokraćni se mjehur isprazni uvođenjem trajnog katetera kroz mokraćnu cijev. Kateter najčešće ostaje u mokraćnom mjehuru 2 do 3 dana. Nakon pranja i dezinfekcije operacijskog polja, liječnik otvara trbušni zid rezom iznad pubičnih dlaka. Maternica se odvaja od susjednih organa, podvezuju se odgovarajuće krvne žile, nakon čega se maternica odstranjuje u cijelosti, s ili bez jajnika, i šalje na patohistološku analizu.
VišeVAGINALNA HISTEREKTOMIJA (ODSTRANJENJE MATERNICE RODNIČKIM PUTEM)
Vaginalna histerektomija operacijski je zahvat kojim se odstranjuje maternica kroz rez na rodnici. Indikacije za vaginalnu histerektomiju u velikoj se mjeri poklapaju s indikacijama za abdominalnu histerektomiju, ali sam je zahvat tehnički zahtjevniji. S druge strane, oporavak pacijentice i trajanje hospitalizacije značajno su kraći u odnosu na pacijentice kojima je izvedena abdominalna histerektomija. Operacijski zahvat počinje kružnim rezom kojim se ispreparira cervikalna fascija i odvaja mokraćni mjehur. Potom se stražnjom incizijom ulazi intraperitonealno, nakon čega se podvezuju sveze maternice, a sama se maternica potom odstranjuje. Dodatna prednost zahvata je mogućnost kvalitetnijeg rješenja pridruženih defekata dna zdjelice i eventualno prisutne statičke inkontinencije. Stjenka rodnice na kraju se zahvata dodatno učvršćuje krajevima sveza maternice, kako bi se spriječili mogući naknadni defekti (cistocela, enterocela).
Liječenje poremećaja mokrenja
Poremećaji mokrenja pogađaju gotovo polovicu žena starijih od 50 godina.
Njih 25-30% oboljeva od statičke inkontinencije mokraće /SIU/. U liječenju SIU, trendovi uključuju korištenje jednostavnih sling metoda, kao što je SPARC*, a u liječenju defekata dna male zdjelice koriste se metode APOGEE* i PERIGEE*. Navedenim se metodama značajno skraćuje trajanje hospitalizacije, brža je uspostava potpune životne i radne sposobnosti, a oštećenje okolnog tkiva i lokalne inervacije je minimalno.
Histeroskopija
Minimalno invazivno ginekološke operacije nam koriste za dijagnosticiranje i izlječenje Vašeg ginekološkog problema uz brzi oporavak.
Histeroskopija je minimalno invazivan endoskopski zahvat koji omogućava detaljan pregled unutrašnjosti maternice. Izvodi se histeroskopom na koji je priključena video kamera (neka vrsta uskog teleskopa) a uvodi se kroz vrat maternice u materničnu šupljinu. Kroz histeroskop se u materničnu šupljinu u tijeku cijelog zahvata uvodi posebna otopina koja širi stijenke maternice kako bi se unutrašnjsot mogla što bolje vidjeti. Histeroskopija može biti dijagnostička ili terapeutska.
Dijagnostička histeroskopija traje nekoliko minuta i radi se ambulantno, u kratkotrajnoj anesteziji. Razlozi za izvođenje su ispitivanje neplodnosti, kod ponavljanja spontanih pobačaja, nepravilna i obilna menstrualna krvarenja, nepravilna krvarenja u peri i postmenopauzi, kontrola sluznice maternice kod žena koje uzimaju neku vrstu lijeka zbog karcinoma dojke. Na kraju postupka nekad je potrebno uzeti uzorak tkiva sluznice maternice kako bi se provela histopatološka analiza.
Terapeutska histeroskopija se radi u svrhu tretmana nekog poremećaja ili bolesti unutar šupljine maternice, obično se radi u općoj anesteziji ali može i u kratkotrajnoj što ovisi o duljini trajanja planiranog zahvata. Nakon zahvata potrebno je uglavnom odležati nekoliko sati do jedan dan. Razlozi za izvođenje su spaljivanje sluznice maternice, odstranjenje polipa i mioma koji se nalaze u šupljini maternice, otklanjanje pregrade ili priraslica u maternici te odstranjenje spirale koja se ne može ukloniti normalnim putem.
Moguće komplikacije – komplikacije su moguće kao kod svakog operativnog zahvata ali u slučaju histeroskopije su vrlo male, čak manje od komplikacija vezanih za kiretažu maternice jer se cijelo vrijeme radi pod kontrolom oka. Komplikacije uključuju krvarenje, perforaciju maternične šupljine te infekciju.
Postoperativni tijek – simptomi koji se ponakad javljaju nakon ovog zahvata odnose se na bolove nalik menstrualnim, iscjedak ili lagano krvarenje (7-14 dana nakon zahvata).
Mogu se uzeti tablete protiv bolova ( Ibuprofen, Voltaren, Ketonal).
Laparoskopija
Minimalno invazivno ginekološke operacije nam koriste za dijagnosticiranje i izlječenje Vašeg ginekološkog problema uz brzi oporavak.
Dijagnostička laparoskopija se radi kada je potrebno pronaći uzrok ili objasniti simptome tegoba u zdjelici koje nije moguće odrediti ginekološkim pregledom, ultrazvukom ili nekim drugim pretragama. Može se raditi kod akutnih i kroničnih bolova, sumnje na izvanmaterničnu trudnoću, a posebno mjesto zauzima u obradi i liječenju neplodnosti.
Operativna laparoskopija se obično radi kod operacija cisti na jajniku (cistektomija), podvezivanju jajovoda (sterilizacija), odstranjenju bolesnog jajovoda (salpingektomija), odstranjenju mioma (miomektomija), operaciji izvanmaternične trudnoće sa (salpingektomija) ili bez odstranjenja (salipingotomija) promjenjenog jajovoda ako je trudnoća u jajovodu.
Kako se izvodi laparoskopija?
Laparoskopija je endoskopska operacija koja se obavlja kroz male otvore na koži trbuha veličine 5 – 10 mm. Obavlja se pod općom anestezijom. Prije zahvata, anesteziolog će Vas informirati o detaljima i rizicima anestezije.
Mokraćni mjehur se prije zahvata isprazni uvođenjem trajnog katetera kroz mokraćnu cijev. Kateter u mjehuru najčešće ostaje nekoliko sati nakon zahvata.
Nakon pranja i dezinfekcije operacijskog polja liječnik počinje zahvat sa rezom ispod pupka veličine 5 – 10 mm. Najprije se kroz ovaj rez uvede igla kroz koju se trbuh napuni ugljičnim dioksidom kako bi se osigurao bolji pregled zdjeličnih organa. Kroz taj isti rez u nastavku se uvodi posebna vrsta teleskopa (laparoskop) sa video kamerom. Drugi instrumenti se uvode u zdjeličnu šupljinu kroz također male rezove na koži odmah iznad pubičnih dlačica. Ako se radila operativna laparoskopija, odstranjena cista ili drugo se kroz taj isti rez vade iz trbuha van i šalju u otopini 10% formaldehida patologu na histopatološku analizu. Na kraju operacije ispušta se plin, a otvori na koži se zatvaraju kirurškim šavovim. U iznimno kompliciranim slučajevima se prije zatvaranja trbušnih otvora na koži kroz postranični rez postavlja plastični dren koji omogućuje otjecanje sekreta i krvi.
Postoperativni tijek nakon laparoskopije
Nakon zahvata može se osjećati bol u ramenima i u području rebara zbog zaostale male količine plina ispod ošita, bol u mišićju, bol u području operativne rane, nelagoda ili umor sljedećih nekoliko dana, određeni stupanj mučnine, a kod nekih žena se mogu javiti bolovi nalik menstruacijskim uz pojavu vaginalnog iscjedka kroz nekoliko dana. Ukoliko je potrebno, možete uzimati tablete protiv bolova.
Kada simptomi nestanu i kada se budete bolje osjećali, možete nastaviti sa svojim uobičajenim tjelesnim i seksualnim aktivnostima, ne ranije nego 2 tjedna od zahvata.
O rezultatima laparoskopije ćete biti obaviješteni prije otpuštanja iz bolnice, koje se obično predviđa već drugi dan nakon zahvata. Ponekad je potrebno ostati u bolnici više dana što ovisi o kompliciranosti zahvata i postoperativnom tijeku o čemu ćete razgovarati i dogovoriti sa Vašim liječnikom.
Šavi se obično vade 7 dana nakon zahvata kada se predviđa i kontrolni pregled.
Mali ginekološki zahvati
Od malih ginekoloških zahvata u našoj bolnici izvode se:
- Klasična konizacija
- LETZ konizacija
- Punkcija ovarijalne ciste
- Incizija i ekstirpacija Bartholinove žlijezde
- Odstranjenje dobroćudnih tumora vulve
- Ekscizija septuma vagine
- Kiretaža
- Elektrokauterizacija kondiloma
- Korekcijske operacije
Mali ginekološki zahvati
Od malih ginekoloških zahvata u našoj bolnici izvode se:
Klasična konizacija
KLASIČNA KONIZACIJA (KONIZACIJA NOŽEM)
Konizacija nožem kirurški je zahvat kojim se (skalpelom) odstranjuje promijenjeni dio vrata maternice. Nakon odstranjenja konusa obično se izvede tzv. plastika cerviksa, kojom se modelira ostatni dio vrata maternice i smanjuje mogućnost postoperacijskog krvarenja.
Konizacija se u pravilu izvodi u općoj anesteziji, s postoperacijskim boravkom u bolnici od tri do četiri dana. Konizacija nožem primarno je dijagnostička, a najčešće i terapijska kirurška metoda. Konačnu dijagnozu postavlja patolog, serijskim mikroskopskim pregledom odstranjenog preparata. Patolog također procjenjuje i zahvaćenost rubova i vrha konusa, što je prognostički bitan čimbenik za konačno izlječenje pacijentice. Iako po svom opsegu konizacija nije velik kirurški zahvat, stopa komplikacija relativno je visoka. Najčešća rana komplikacija zahvata je krvarenje, koje se javlja u 6-7% slučajeva. Dio pacijentica (oko 4%) može kasnije imati problema sa začećem trudnoće, spontanim pobačajem ili prijevremenim porodom (1%).
Letz konizacija
LETZ (LOOP EXCISION OF TRANSFORMATION ZONE)
LETZ je oznaka za zahvat kojim se odstranjuje transformacijska zona vrata maternice niskovoltažnom „dijatermijskom petljom“ – električnom omčom, pri čemu istovremeno dolazi do rezanja i koagulacije duž crte reza. U svakodnevnoj uporabi LETZ označava samu tehniku – uporabu električne omče, ne samo za odstranjivanje transformacijske zone, već i za uzimanje uzoraka vrata maternice s bilo kojeg njegovog dijela, što se naziva LETZ biopsija, kao i odstranjivanje dijela vrata maternice u obliku konusa – LETZ konizacija.
Odstranjeni komad tkiva vrata maternice dalje se patohistološki procjenjuje.
Transformacijska zona je živo područje na granici između mnogoslojnog pločastog epitela, koji izvana prekriva vrat maternice i cilindričnog epitela, koji oblaže unutrašnojst kanala koji vodi u šupljinu maternice. To je područje gdje se nalazi i nezreli metaplastični epitel, koji je najosjetljiviji na djelovanje onkogenih čimbenika. U liječenju CIN-a potreban je što poštedniji, a opet dostatan oblik liječenja, koji će omogućiti odstranjenje abnormalnih promjena u cjelosti, ali neće ostaviti značajnije posljedice na reprodukcijski sustav žene, s obzirom da su ovom patologijom obuhvaćene pretežno žene reprodukcijske i adolescentne dobi.
LETZ je zapravo poštedni zahvat jer se rezom ne ide toliko u dubinu vrata maternice, već je otklanjanje tkiva površnije, što može biti i dvosjekli mač. Naime, tek nakon zahvata i histološke provjere odstranjenog tkiva može se točno utvrditi je li lezija otklonjena u cjelosti. Obzirom da visokofrekventna struja koagulira krvne žilice, krvarenje je pri zahvatu oskudnije, a „plastika“ cerviksa je nepotrebna. Zbog svog poštednog karaktera, ova se metoda osobito preporuča ženama koje nisu još rodile.
Dodatno
MOGUĆE KOMPLIKACIJE TIJEKOM OPERACIJE
- U iznimno rijetkim slučajevima postoji mogućnost jačeg, nekontroliranog krvarenja, koje zahtijeva transfuziju krvi ili krvnih komponenti
- U slučaju životno ugrožavajućeg krvarenja, u pojedinim slučajevima potrebno je napraviti histerektomiju (odstranjenje maternice).
- Ozljede susjednih organa (krvnih žila, crijeva, mokraćnog mjehura, uretera); rizik je veći nakon prethodnih operacija, sa priraslicama ili poremećenom anatomijom
- Infekcije (uterusa, urinarnog trakta, upala pluća, upala potrbušnice)
- U iznimnim slučajevima postoji mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka i začepljenja žila
NAKON ZAHVATA POTREBNO JE PRIDRŽAVATI SE SLJEDEĆEG:
- Tamponadu (gazu) natopljenu lijekom za sprečavanje krvarenja, umetnutu u rodnicu nakon zahvata, potrebno je lagano izvući 6-12 sati nakon zahvata
- U slučaju bolova (koji ne bi smjeli biti jači od menstrualnih) koristiti neke od sljedećih lijekova: Ketonal, Voltaren ili Brufen
- U slučaju LETZ konizacije, nakon zahvata se, kao prevencija komplikacija (krvarenja), preporuča mirovanje u trajanju od 14 dana
- Iscjedak je isprva vodenast, a u drugom tjednu oporavka može biti sukrvav do krvav, ali ne jači od „slabe“ menstruacije
- Umjesto kupanja u kadi, tuširati se
- Do prve kontrole izbjegavati spolne odnose i korištenje tampona, jer bi moglo doći do oštećenja operiranog područja
- Izbjegavati alkohol jer širi krvne žile
- Prva kontrola je 8-12 tjedana nakon zahvata, kada će se provjeriti zarastanje operiranog područja te napraviti kontrolni kolposkopski pregled i PAPA test
U nastavku se nalaze dodatni informativni obrasci o zahvatu.
Incizija i ekstirpacija Bartholinove žlijezde
Incizija i ekstirpacija Bartholinove žlijezde
Ciste Bartholinove žlijezde, koja je normalno smještena u donjoj trećini velikih usana žene, nastaju kao posljedica prethodnih upalnih procesa ili ožiljaka nakon traume, zbog čega dolazi do začepljenja izvodnog kanala žlijezde i nakupljanja sekreta.
Sekundarnom bakterijskom infekcijom sekreta nastat će akutna upala (Bartholinithis), koju karakterizira jaka bol i crvenilo. U toj fazi moguće je izlječenje primjenom antibiotika širokog spektra. Dođe li, međutim, do nakupljanja gnojnog sekreta (apscesa) potrebno je skalpelom napraviti inciziju žlijezde te drenažu gnojnog sadržaja. Budući da se opisane upale često znaju ponavljati, uputno je, po smirivanju akutne faze, napraviti konačni kirurški zahvat, a to može biti:
- Marsupijalizacija, kojom se rubovi žlijezde evertiraju (izvrnu), te se na taj način postiže trajna drenaža žlijezde ili
- Ekstirpacija ili odstranjenje Bartholinove žlijezde, kroz rez na unutarnjoj strani velike usne.
Zahvat se može izvesti pod općom anestezijom, a pacijentica se otpušta kući sljedećeg dana. Pošteda od tjelesnih napora tijekom sljedeća dva do tri tjedna je nužna, zbog mogućnosti krvarenja u operiranom području. Odstranjeni preparat šalje se na patohistološku analizu.
.
Ekscizija pregrade (Septuma) rodnice
Ekscizija pregrade (Septuma) rodnice
Septum (pregrada rodnice) prirođena je anomalija rodnice, koja može rodnicu dijeliti na dva dijela ili postojati samo u jednom segmentu rodnice. Po svom položaju, pregrada rodnice može biti uzdužna ili poprečna.
Uz pregradu rodnice, česte su i anomalije razvoja maternice. Tegobe koje nastaju zbog pregrade rodnice obično se javljaju u adolescenciji, u obliku bolnih menstruacija. Također, u adolescentnoj dobi obično se javlja bol pri spolnom odnosu ili se pregrada otkrije pri rutinskom ginekološkom pregledu.
Pregradu rodnice moguće je korigirati kirurškim putem, pod općom anestezijom. Potrebno je prethodno napraviti kompletnu dijagnostičku obradu, kako bi se uočila eventualna nazočnost drugih anomalija ginekoloških organa te razmotrila potreba, odnosno mogućnost, njihove istovremene kirurške korekcije.
.
Kiretaža
Kiretaža
Postoji nekoliko razloga za izvođenje dilatacije i kiretaže:
- Odstranjenje propale trudnoće ili zaostalih produkata trudnoće u slučaju poremećenog razvoja fetusa/propale trudnoće ili poslije spontanog pobačaja – tada se radi dilatacija, vakuumska aspiracija materišta i kiretaža (DVAC).
- Odstranjenje tkiva iz maternice koje može biti promijenjeno, benigno, maligno, hormonski ili upalno. Dijagnostička kiretaža – najčešće se izvodi zbog nepravilnog krvarenja iz maternice kod žena u zreloj dobi, osobito klimakterične dobi. Terapijska kiretaža provodi se pri raznovrsnim krvarenjima iz maternice, koja ne reagiraju na medikamentoznu terapiju. Pritom se dobiveno tkivo iz maternice šalje na patohistološku analizu, kako bi se dobila konačna dijagnoza.
- Prekid trudnoće, namjerni pobačaj (abortus artifitialis) – dilatacija, vakuumska aspiracija materišta i kiretaža (DVAC).
MOGUĆE KOMPLIKACIJE
Pacijenti uvijek moraju biti svjesni da nijedan medicinski zahvat nije u potpunosti oslobođen rizika.
Unatoč izuzetnoj pozornosti koja se poklanja svakom pacijentu i svakom operativnom zahvatu, u pojedinim slučajevima postoji mogućnost komplikacija u tijeku ili nakon operativnog zahvata. U većini slučajeva komplikacije je moguće odmah primjetiti te se mogu pravovremeno otkloniti. No, uvijek treba imati na umu da ozbiljnost pojedinih komplikacija operacije može čak i ugroziti život pacijenata.
KOMPLIKACIJE TIJEKOM ZAHVATA
Ozljede stijenke maternice mogu biti uzrokovane instrumentima koji se koriste tijekom zahvata. Ovakve ozljede obično su bezopasne i ne zahtijevaju daljnje liječenje. U vrlo rijetkim slučajevima organ ili neka druga abdominalna struktura može biti ubodena (perforacija) ili može nastupiti ozljeda susjednih organa, npr. crijeva (što može voditi do peritonitisa – upala membrane koja pokriva trbušne organe), zatim uretera i mokraćnog mjehura (može voditi do urosepse) te ozljede krvnih žila. Ove komplikacije zahtijevaju operativno kirurško zbrinjavanje (laparotomija).
Opsežno krvarenje javlja se iznimno rijetko. Obično se uoči na vrijeme i odmah zaustavlja. Abdominalna operacija zaustavljanja krvarenja i odstranjenja maternice potrebna je u iznimno rijetkim slučajevima. U pojedinim slučajevima može doći do potrebe transfuzije krvi i krvnih pripravaka. U vrlo rijetkim slučajevima postoji opasnost prijenosa infekcija (hepatitis virusi i HIV) preko transfuzije krvi.
Kompresijsko oštećenje živaca i mekog tkiva javlja se u iznimno rijetkim slučajevima, usprkos standardnim procedurama postavljanja pacijenta u položaj potreban za zahvat. Navedena oštećenja najčešće spontano nestanu kroz par tjedana.
KOMPLIKACIJE POSLIJE ZAHVATA
Retencija urina – protjecanje urina može biti otežano ili onemogućeno prvih nekoliko sati nakon zahvata. To se jednostavno može otkloniti postavljanjem privremenog katetra u mokraćni mjehur, kako bi se urin drenirao.
Bol se povremeno javlja u abdominalnoj regiji, ali obično ubrzo nestaje u potpunosti.
Blago krvarenje nakon kiretaže je uobičajeno i ne zahtijeva nikakvo liječenje. Može trajati i nekoliko dana poslije zahvata (poput menstrualnog krvarenja). U rijetkim slučajevima poslije zahvata dolazi do obilnijeg krvarenja, koje iziskuje liječenje.
Inkompetencija cerviksa javlja se u rijetkim slučajevima. Riječ je o slabosti/nemogućnosti ušća maternice da ostane zatvoreno, što može biti povezano sa sklonošću spontanim pobačajima i prijevremenom porodu u kasnijim trudnoćama. Može se pokušati spriječiti postavljanjem šava na cerviks (serklaža) u kasnijoj trudnoći, ukoliko se pokaže potreba.
Preosjetljivost (alergija) na lokalni anestetik ili na druge lijekove javlja se također vrlo rijetko, u obliku npr. povraćanja, svrbeža, osipa kože ili poteškoća pri disanju. Ovakvi simptomi obično spontano prestaju. Teške alergijske reakcije koje uključujuju poremećaje cirkulacije, srca, mozga ili živaca (npr. astma, cirkulacijski kolaps ili šok) pojavljuju se iznimno rijetko i zahtijevaju hospitalizaciju. Zbog nedovoljne opskrbe krvlju mogu dovesti do trajnih ozljeda organa (npr. zatejenje bubrega, paraliza živaca).
Zaostali djelovi posteljice – Iznimno rijetko, u slučajevima zaostalih djelova posteljice ili ovoja, pa čak i čitavog ploda (rezidua), može biti potrebna ponovna kiretaža.
Haematometra/Hydrometra – U vrlo rijetkim slučajevima, krv ili tekućina može se nakupljati u maternici, što može zahtijevati ponovnu kiretažu, kako bi se uklonila.
Infekcija maternice, jajovoda ili mokraćnog mjehura javlja se u rijetkim slučajevima, čak i nekoliko dana nakon zahvata te se jednostavno liječi antibioticima. Iznimno rijetko, zbog infekcije, može biti oštećena funkcija jajovoda, što može dovesti do nastanka priraslica i neplodnosti.
Krvni ugrušci mogu se formirati (tromboza), putovati kroz krvne žile i blokirati ih (npr. plućna embolija, CVI), osobito kod pacijenata koji nisu pokretni. Ako se primjenjuju lijekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi (profilaksa tromboembolije), nakon zahvata može nastupiti obilnije krvarenje.
Poremećaj menstrualnog ciklusa javlja se vrlo rijetko i ne zahtijeva posebno liječenje.
Fistule (abnormalne veze između vagine i crijeva te vagine i mokraćnog mjehura) mogu se razviti u iznimno rijetkim slučajevima i zahtijevaju kirurško zbrinjavanje.
Oštećenje kože i mekog tkiva (apsces na mjestu injekcije, iritacija krvne žile/živca) javlja se rijetko, kao posljedica uboda injekcije i može dovesti do produženih simptoma (bol, ožiljci).
KAKO SE PONAŠATI POSLIJE ZAHVATA?
Kiretaža je ambulatni zahvat te se pacijenti mole da osiguraju pratnju po izlasku iz bolnice i podršku prva 24 sata nakon zahvata. Zbog naknadnog djelovanja primjenjenih lijekova pacijenti smiju sudjelovati u cestovnom prometu, odnosno osobno upravljati vozilom ili biciklom, rukovati tvorničkim strojevima, baviti se opasnim aktivnostima, donositi važne odluke ili piti alkohol tek 24 sata nakon zahvata. Potrebno je:
- Izbjegavati fizički napor na dan zahvata
- U slučaju boli u trbuhu, povišene tjelesne temperature, jačeg krvarenja ili nekog drugog simptoma, odmah se javiti liječniku
- Ne koristiti tampone ili vaginalne sapune prvih nekoliko dana nakon zahvata
- Kontrolni ginekološki pregled potrebno je napraviti za dva tjedna.
U slučaju DC zbog propale trudnoće ili spontanog pobačaja, na kontrolnom je pregledu potrebno isključiti postojanje izvanmaternične trudnoće, što se javlja iznimno rijetko. U slučaju dijagnostičke kiretaže, a ovisno o PHD nalazu, postoji mogućnost potrebe za daljnjim kontrolama i liječenjem. O tome se pacijenti mogu posavjetovati sa svojim liječnikom.
U nastavku se nalaze dodatni informativni obrasci o zahvatu.
Odstranjenje dobroćudnih tumora stidnice (Vulve)
Odstranjenje dobroćudnih tumora stidnice (Vulve)
Dobroćudni tumori stidnice najčešće se manifestiraju kao bezbolne otekline, koje su oštro ograničene prema okolnom tkivu.
Može se raditi o cistama lojnih žlijezda, cistama Bartholinove žlijezde te mucinoznim i inkluzijskim cistama. Osim cističnih tvorbi, vide se i solidni dobroćudni tumori, kao što su fibromi, lipomi, hidradenomi te pigmentirani madeži.
Kirurški zahvat izvodi se pod lokalnom ili općom anestezijom, pri čemu se tumor mora odstraniti u cjelosti. Pacijentica se otpušta kući sljedećeg dana. Odstranjeni tumor šalje se na patohistološku analizu.
English